Negativni učinci suvremenih prehrambenih trendova na pokret za prava životinja (3/3)

(Nastavak 1. i 2. dijela)

Žene u pokretu za prava životinja

I u veganstvu kao i mnogim drugim životnim segmentima i pokretima vidljiva je rodna podjela – prema različitim procjenama mnogo je više veganki nego vegana, što se pripisuje tradicionalnim shvaćanjima da su žene suosjećajnije i zaštitnice slabijih. Nedavno su objavljeni i rezultati ankete prema kojoj muškarci mnogo manje recikliraju jer se briga za okoliš smatra „nemuževnim” (Dockrill, 2017). Sličan je i odnos prema konzumaciji mesa, koja se smatra karakteristikom „pravih muškaraca”, lovaca, dok se muškarce vegane smatra slabićima, što je prilična ironija jer je konformizam vrlo jasan pokazatelj slabosti i kukavičluka zbog straha od reakcije društva. No ipak, u samom pokretu za prava životinja vidljiviji su muškarci nego žene. Na površini djeluje kao da muškarci više teoretiziraju, drže predavanja, educiraju, pišu, dok se žene više bave zbrinjavanjem kućnih ljubimaca i vođenjem utočišta za životinje ili pišu blogove o zdravoj prehrani i kuhanju. Organizacija Vegan Feminist Network na svojoj je web stranici istaknula žene koje su pridonijele borbi za prava životinja upravo zbog zanemarenih i zaboravljenih protagonistica u povijesti toga pokreta, a poseban odjeljak posvećen je ženama iz Azije (Vegan Feminist History. Vegan Asian Women’s History.).

Od popularnih autor(ic)a među poznatijim su ženama Carol J. Adams, koja je posvetila svoj rad proučavanju objektivizacije i seksualizacije životinja i žena i njihove povezanosti, te Joan Dunayer koja se bavi specizmom kao temeljem diskriminacije ne-ljudskih životinja i zagovara promjenu toga odnosa. Melanie Joy, iako sama ne pripada pokretu za prava životinja, uvela je pojam karnizam kao naziv ideologije kojoj se učimo od samog rođenja – poimanje životinja kao hrane/robe ili kao kućnih ljubimaca. Taj je pojam kritiziran jer u svom korijenu implicira da se radi samo o mesu i njegovoj konzumaciji, a Joy se njime služi da bi opisala specizam. Osobno bih ga zadržala u njegovom užem, etimološkom značenju jer je koristan za označavanje fenomena fetišizacije, odnosno kulta jedenja mesa.

I među ženama izvan pokreta, ali na koje veganstvo ima globalan utjecaj, velika je razlika kad se uzme u obzir geografsko porijeklo i klasa. Kako sam već spomenula na početku, na zapadu se vidi velik jaz između bijelih i ostalih žena, što je vrlo slično „bijelom feminizmu”. Raščlane li se statistike npr. nejednakih plaća između muškaraca i žena prema rasi, vidljivo je da bjelkinje bolje zarađuju od crnkinja i žena drugih rasa (Temple i Tucker, 2017). Bjelkinje imaju bolje startne pozicije, žive u boljim kvartovima, imaju pristup boljem obrazovanju i poslovima, imaju dublji džep za kvinoju, avokado, chia sjemenke, ukratko, za plant-based food. U zemljama u razvoju ženska prava imaju potpuno drugu dimenziju. Žene se još uvijek bore za položaj u društvu i slobode koji se kod nas već uzimaju zdravo za gotovo ili se barem formalno promiču – za pristup obrazovanju i zapošljavanju, protiv kulture silovanja, protiv prisilne udaje, za sigurne ženske prostore itd. (Gerlich, 2015). Predstoji im još velik put za prevaliti dok se ne počnu baviti pitanjima kakva muče feministkinje razvijenih zemalja. One koje imaju tu sreću da su zaposlene, rade u lošim uvjetima rada, teške fizičke poslove, uglavnom za mizeran dohodak i s dugim radnim vremenom. Žena iz Bangladeša koja satima radi pogrbljeno za šivaćim strojem za neki od popularnih modnih brandova, ili žena iz Indije spaljenih dlanova od čišćenja oraha vjerojatno se neće previše zamarati pravima životinja jer je zauzeta svojom svakodnevnom borbom za preživljavanje, kao što si neće moći priuštiti ortoreksiju kao bijele žene na zapadu koje će kupiti proizvode njihova rada i time ostvariti zaradu pisanjem i fotografiranjem za svoj blog.

Treba spomenuti i da je u samom pokretu za prava životinja prisutno pitanje seksizma i seksualnog uznemiravanja među aktivistima, o čemu žene uglavnom šute da ne bi ugrozile sâm pokret i jer im se ne bi vjerovalo (Pattrice, 2017). O tome ponekad procuri poneka informacija pa možda u svjetlu #metoo pokreta i pokret za prava životinja uskoro doživi katarzu od seksizma u svojim krugovima. PETA kao najpoznatija svjetska organizacija koja se bavi pravima životinja poznata je i po notornim reklamama u kojima se služi ženskom golotinjom kao sredstvom za privlačenje pažnje. Usprkos godinama kritike, čini se da ne odustaju od svoje taktike – u svakom slučaju pažnju su privukli, ali i izgubili podršku mnogih aktivist(kinj)a (Aherne, 2017).

Image result

Glumica Pamela Anderson u PETA-inoj kampanji (izvor: peta.uk)

Sve je to povezano

Nemoguće je odrediti kakav pristup primijeniti da bi se uspješno privukao što veći broj pristaša, a da se pritom izbjegne i negativan utisak na dio javnosti. Nakon što se sagledaju brojni aspekti pokreta za prava životinja i njegova preklapanja s ljudskim pravima i ekologijom, čini se da nema izlaza. Cinici će reći da etička potrošnja u kapitalizmu nije moguća i da bojkot kupnje i oslanjanje na zakon ponude i potražnje neće riješiti ništa. I u pravu su – sve dok ne zahtijevamo promjenu cijelog sustava, nismo učinili nešto značajno. No to ne znači da nismo učinili ništa. Svaki pojedinac sudjeluje u lokalnoj i globalnoj igri ponude i potražnje, i ako se sami krajnji potrošači zainate, tržište može neumoljivo osuditi neku industriju na propast. U SAD-u je 2014. godine ubijeno 400 milijuna životinja manje nego u 2007. Kupovina samog mlijeka zadnjih godina se smanjila, ali zato je porasla potražnja za proizvodima od mlijeka (Cessna i Law, 2017). U trenutačnoj situaciji čini se da nema izlaza – kako jedna loša praksa propadne, izrodi se nekoliko novih ideja i načina kako izbjeći trošak zaštite okoliša, zaštitu radničkih prava i prava životinja. Primjer za iskorištavanje veganstva radi profita jest gore navedeni kokos i zlostavljanje makakija u njegovoj berbi. Veganstvo je velikim igračima samo još jedna niša na tržištu, usprkos optimizmu aktivista za prava životinja da će veća dostupnost tih proizvoda navesti veći broj ljudi na prelazak. I to je mogućnost, samo dok se dosegne respektabilan broj koji bi mogao dovesti do značajnijeg učinka, hoće li biti kasno? S porastom stanovništva svijeta raste i potražnja za mesom, osobito u zemljama u razvoju. Industrija hrane od životinja subvencionirana je od država diljem svijeta, a njihovi lobiji neumorno rade na popravljanju narušene slike i na defamiranju veganstva. Jedan od argumenata protiv biljne prehrane je i gubitak radnih mjesta u sektoru mesa i mlijeka – iako već postoje uspješni primjeri farmi za uzgoj životinja koje su se prebacile na poljoprivrednu proizvodnju umjesto da su se zatvorile (Orde, 2017; Large Dairy Company Ditches Dairy After 90 Years and Starts Producing Plant-Based Milks Instead, 2017).

Što nam, dakle, preostaje? Vjerojatno ne baš puno: vegana je još uvijek premali broj da bi imali moć za pokretanje značajnijih preokreta u društvu, a inercija većine ljudi prema promjeni i zabrinutost gotovo isključivo samo za osobne interese ne ostavljaju veliku nadu da će se izroditi globalna volja za promjenom nabolje, osim kad bude prekasno. Ono što pojedinac može učiniti jest informirati sebe i druge, pobijati pseudoznanost i iznositi činjenice, tražiti alternative lošim praksama proizvodnje i njihovu financiranju i okrenuti se lokalnim proizvođačima koliko je god to moguće, a iz uvoza dati prednost certificiranim proizvodima koji jamče barem koliko-toliko manje štetan utjecaj na okoliš, stanovništvo i bioraznolikost u zemlji porijekla. Potrebno je aktivno raditi na tome da se s veganstva skine dojam da se radi o pukom prehrambenom trendu za hipstere i bogataše i uporno ukazivati na njegovu bît i stvarne ciljeve. I na kraju ono što je iznimno važno – učiniti ga dostupnim svim slojevima društva rastakanjem asociranja pojma vegansko s elitizmom i ekskluzivom i povezati ga u kontekst zajedno s lokalno proizvedenim i pristupačnim proizvodima kojima bi se u tom pokretu trebala davati prednost kao prvoj opciji i najboljem izboru. Unutar samog pokreta ženama treba dati veći prostor za izražavanje i mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u teorijskom dijelu, i da pokret za prava životinja u svojim strategijama širenja i dopiranja do širih slojeva stanovništva u obzir uzme specifičnosti ženskog pitanja, naročito odnos žene prema ženi radnici, i lokalno i globalno gledajući. To se odnosi i na svaku marginaliziranu skupinu i slojeve društva koji su do sada bili isključeni ili su imali otežan pristup pokretu za prava životinja. Ideje se lakše šire i prihvaćaju kada se različite skupine ne smatraju isključenima, a iskustva iz različitih društvenih struktura mogu biti od velike pomoći u stvaranju specifičnih pristupa kojima se ciljano nastoje pridobiti novi pristaše i zagovornici pokreta.

___________________________________________________________________________________________

Literatura:

A Holocaust survivor, Now Vegan Activist – Is There a Line Between Animal and Human Suffering?” (video). 2017. U: Plant Based News, YouTube. Internet. 30. siječnja 2018.

Aherne, James. 2017. “A Gallery of Sexism in Animal Rights”. U: Vegan Feminist Network. Internet. 1. veljače 2018.

Andrei, Mihai. 2016. “400 Million Fewer Animals Were Killed for Food in 2014 Because People Eat Less Meat”. U: ZME Science. Internet. 1. veljače 2018.

Ballesteros, Carlos. 2017. “Mexican Cartels Used Government Data to Kidnap and Extort Avocado Farmers.” U: Newsweek. Internet. 1. veljače 2018.

Bellemare, Marc F., Fajardo-Gonzales, Johanna, Gitter, Seth R. 2016. “Foods and Fads: The Welfare Impacts of Rising Quinoa Prices in Peru.” U: Towson University, Department of Economics. Internet. 31. siječnja 2018.

Blythman, Joanna. 2016. “Can Hipsters Stomach the Unpalatable Truth About Avocado Toast?” U: The Guardian. Internet. 1. veljače 2018.

Cessna, Jerry i Law Jonathan. 2017. “Dairy Products: Per Capita Consumption, United States (Annual)” (tablica). U: United States Department of Agriculture Economic Research Service. Dairy Data. Internet. 1. veljače 2018.

Cherfas, Jeremy. 2016. “Your Quinoa Habit Really Did Help Peru’s Poor. But There’s Trouble Ahead”. U: National Public Radio. Internet. 1. veljače 2018.

Definition of Veganism”. U: The Vegan Society. Internet. 31. siječnja 2018.

Dockrill, Peter. 2017. “Study Says Some Men Avoid Being Eco-Friendly Because It Looks ‘Less Manly’”. U: Science Alert. Internet. 1. veljače 2018.

Gerlich, Renee. 2015. “How a Whitewashed “Choice” Feminism Undermines Women’s Resistance all Over India.” U: Writing by Renee. Internet. 29. siječnja 2018.

India’s ‘Cashew Capital’ Loses Ground in Global Race” (video). 2017. U: Wall Street Journal. Internet. 1. veljače 2018.

Joshi, Shivam. 2017. “Evolved to Eat Meat? Maybe not.” U: Huffpost. Internet. 31. siječnja 2018.

Lamble, Lucy. 2013. “Cashew Nut Workers Suffer ‘Appalling’ Conditions as Global Slump Dents Profits”. U: The Guardian. Internet. 31. siječnja 2018.

Large Dairy Company Ditches Dairy after 90 Years and Starts Producing Plant-Based Milks Instead”. 2017. U: Rise of the Vegan. Internet. 1. veljače 2018.

Leech, Joe. 2017. “The Alkaline Diet: An Evidence-Based Review”. U: Healthline. Internet. 1. veljače 2018.

Locwin, Ben. 2017. “Gluten Free: Fad Diets are All the Rage but Here’s Why They Shouldn’t Be”. U: Generic Literacy Project. Internet. 1. veljače 2018.

Mander, Benedict. 2015. “How Soya Wealth is Changing the Bolivia’s Santa Cruz Province”. U: Financial Times. Internet. 1. veljače 2018.

Marshall, Andrew. 2011. “From Vietnam’s Forced-Labor Camps: ‘Blood Cashews’”. U: Time. Internet. 1. veljače 2018.

Orde, Elena. 2017. “A New Farming Future”. U: The Vegan Society. Internet. 1. veljače 2018.

Pattrice. 2017. “Only You Can Stop Men who Hurt Women From Also Harming Animals”. U: Vine Sanctuary News. Internet. 1. veljače 2018.

Pereira, Ignatius. 2014., ažurirano 2016. “Study Finds Poor Working Conditions in Cashew Industry”. U: The Hindu. Internet. 1. veljače 2018.

Pickett, Malory. 2016. “In the Midst of Drought, California Farmers Used More Water for Almonds”. U: Forbes. Internet. 31. siječnja 2018.

Rapaport, Lisa. 2017. “Vegetarian and Vegan Diets Good for Kids and Adults, Nutritionists Say”. U: Reuters. Internet. 1. veljače 2018.

Richardson, Jill. 2014. “The Dark Truth Behind the Popular Superfood, Quinoa”. U: Alternet. Internet. 1. veljače 2018.

Rodger, George D. 2002. “Interview With Donald Watson – Vegan Founder”. U: Foods for Life. Internet. 31. siječnja 2018.

Saner, Emine. 2015. “Almond Milk: Quite Good for You – Very Bad for the Planet”. U: The Guardian. Internet. 31. siječnja 2018.

Sretan veganski Božić i suosjećajna nova godina!”. 2017. U: Prijatelji životinja. Internet. 29. siječnja 2018.

Temple, Brandie i Tucker Jasmine. 2017. “Equal Pay for Black Women” U: National Women’s Law Center. Internet. 1. veljače 2018.

The Effects of Palm Oil. How Does Palm Oil Harm Orangutans and Other Wildlife?” U: Orangutan Foundation International. Internet. 1. veljače 2018.

Vegan Feminist History. Vegan Asian Women’s History”. U: Vegan Feminist Network. Internet. 31. siječnja 2018.

Voller, Louise. 2017. “Supermarket Avocados Take Water From Local Communities.” U: Danwatch. Internet. 31. siječnja 2018.

Wilson, Bee. 2017. “Why We Fell for Clean Eating”. U: The Guardian. Internet. 31. siječnja 2018.

Winkel, T., Bertero, H. D., Bommel, P., Bourliaud, J., Chevarri´a Lazo, M., Cortes, G., Gasselin, P., Geerts, S., Joffre, R., Le´ger, F., Martinez Avisa, B., Rambal, S., Rivie`re, G., Tichit, M., Tourrand, J. F., Vassas Tora, A., Vacher, J. J. i Vieira Pak, M. 2012. “The Sustainability of Quinoa Production in Southern Bolivia: From Misrepresentations to Questionable Solutions. Comments on Jacobsen (2011, J. Agron. Crop Sci. 197: 390–399)”. U: Journal of Agronomy and Crop Science. Internet. 31. siječnja 2018.

Winograd, Nathan J. 2015., ažurirano 2017. “Did an Abused Monkey Pick Your Coconut?” U: Huffpost. Internet. 1. veljače 2018.

World Health Organisation. 2015. “Q&A on the Carcinogenicity of the Consumption of Red Meat and Processed Meat”. 2015. U: WHO. Internet. 5. ožujka 2018.

World Wildlife Fund. 2017. “Appetite for Destruction. Summary Report.” U: WWF. Internet. 31. siječnja 2018.

Yourofski, Gary. 2015. “Palestinians, Blacks and Other Hypocrites” (video). U: Gary Yourofski, YouTube. Internet. 30. siječnja 2018.

Negative Impacts of Contemporary Dietary Trends on the Animal Rights Movement
Summary

The essay is a critical text tackling the clean-eating diet popularity and its negative effect on the animal rights movement due to misinterpreting veganism as a health issue and hijacking of the term vegan in the plant-based diet. Different aspects of the plant-based diet are covered taking into account the global impact of both plant-based and meat diets on the environment and worker rights in the developing and the developed countries, the way the plant-based diet and veganism are often falsely depicted as elitist, hindering inclusiveness of marginalized groups, and the role of women in the animal rights movement.

O autoru Diana (anti-kalopsia)

A different perspective - I'll often poop at your party and rain on your parade.
Ovaj unos je objavljen u Feminizam, Prava životinja, Žene, Ženska prava, Životinje i označen sa , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s