Negativni učinci suvremenih prehrambenih trendova na pokret za prava životinja (1/3)

(Tekst napisan za ekofeministički zbornik čiji je izlazak odgođen za 2019., a naposljetku je realiziran u rujnu 2020.)

Sažetak

Esej je kritika opsjednutosti clean eating-om (čistojelstvom) koja je prisutna u društvu otprilike jedno desetljeće (kod nas nešto kraće) i njezina utjecaja na veganstvo kao pokret i na žene kao aktivne i/ili pasivne sudionice u tom trendu prehrane. Problematizira se utjecaj čistojelstva na čestu pogrešnu percepciju veganstva kao zdravstvenog pokreta, a ne pokreta za prava i oslobođenje životinja zbog njegove sličnosti s plant-based, tj. isključivo biljnom prehranom u zdravstvene svrhe, i zbog pogrešne upotrebe pojma veganstva za takvu prehranu. Također se dotiče samog spornog naziva clean eating kojim se sugerira da je sve ostalo nečista hrana, kao i osobe koje se na taj način prehranjuju. Bavi se i štetnošću davanja prednosti skupim, „zdravim” namirnicama kao tipično veganskima i zanemarivanja svima dostupnih i lokalnih zdravih biljnih namirnica, što također odvraća potencijalne nove zagovornike veganstva zbog stvaranja negativne percepcije o pokretu kao elitističkom trendu među pripadnicima više i više srednje klase koji isključuje osobe s nižim prihodima. Te namirnice uostalom često nisu etički pribavljene jer velika potražnja za njima u zemljama podrijetla uzrokuje ekološke probleme (krčenje prašuma, intenzivna poljoprivreda i iscrpljivanje tla, preusmjeravanje vodotokova na plantaže i suše…) i nepoštovanje radničkih i općenito ljudskih prava, a ponekad i životinjskih (loši radni uvjeti u kojima se obavlja berba i obrađuju namirnice i s njima povezani zdravstveni rizici, rast cijene namirnice koja postaje nedostupna lokalnom stanovništvu, korištenje životinja kao roblja za berbu itd.). I na kraju, bavi se ulogom žena u veganstvu i problemima žena na zapadu u kontrastu s problemima s kojima se suočavaju žene u industriji iste te veganske hrane u zemljama u razvoju.

Čistojelstvo

clea

Screenshot pretraživanja Pinteresta s hashtagom #healthyliving

Prvi put susrela sam se s pojmom „clean eating” (čistojelstvo) prije pet ili šest godina. Instagram je koju godinu prije bio postao dostupan i običnim smrtnicima koji nemaju iPhone, dok je Pinterest kao nova društvena mreža doživio uzlet i nevjerojatnu popularnost diljem svijeta. Možda sam tražila recepte za kuhanje i uvijek nove savjete za neprekidno aktualnu staru borbu s kilogramima, možda mi je čistojelstvo samo od sebe privuklo pažnju jer teško je ignorirati trendove koji se s margina pretraživanja informacija na internetu polako uvuku u periferno vidno polje i svijest, osobito kad su popraćeni oku ugodnim ilustracijama i fotografijama, s naslovima u velikom retro fontu i ponudom lakih i brzih rješenja za ljepši i zdraviji život. Štogod bilo, marketing je bio uspješan. Djelovalo je jednostavno i logično: želite li biti zdravi, u formi, dugovječni i mladoliki – jedite cjelovitu hranu. Jedite čisto. Prerađena, industrijska i masovno proizvedena hrana dospjela je na crnu listu kao štetna za zdravlje. U paketu s čistojelstvom nalazile su se i druge stavke koje su zbilja korisne i preporučljive: savjeti kako vježbati i održavati tjelesnu kondiciju, načini rješavanja i izbjegavanja stresa, upozorenja o štetnosti namirnica i nekih sastojaka kozmetike, recepti za zdrava jela i kozmetiku kućne izrade. Osim toga, dobro je i za prirodu jer se promiču ekološka rješenja i organski uzgoj.

Ipak, nisam se mogla oteti dojmu da je slika lažna. Nakon mjeseci nailaženja na razne blogove i #foodporn fotografije, prikupljanja recepata, digitalnog pribadanja lijepih fotografija pedantno aranžirane hrane i savjeta iz fitnessa na Pinterestu („pinning”), sve se stopilo u jednoličnu sliku gotovo standardiziranih web-stranica, blogova, korisničkih računa na Instagramu, jednakog stila u svemu – od izgleda fotografija i načina pisanja pri kojemu da biste došli do samog recepta prvo morate skrolati kroz osobnu anegdotalnu priču autora (najčešće autorice) povezanu s jelom i kroz mnoštvo sličnih fotografija jednog te istog jela kadrom približenog pa malo udaljenog pa iz ugla malo pomaknutog udesno i tako 10-ak fotografija, preko kopiranja i ponavljanja tuđih recepata, da bi se došlo do zaključka da za takav način života treba i mnogo truda i mnogo novca. Mnogi/e blogeri/ce od toga su i ostvarili karijeru te posvetili svoje vrijeme stvaranju neprestano novih sadržaja i istraživanju novih načina za privući posjete, jer konkurencija neumoljivo raste, a pretraživanje na Googleu ima ograničen broj mjesta za one na vrhu.

I sama sam dijelom potpala pod utjecaj tog trenda i uvela neke promjene u svoju prehranu – štoviše, uvidjela sam njezine prednosti. Fizički sam se bolje osjećala i imala sam više energije, što je pozitivno utjecalo i na moje psihičko stanje – ali samo dok se nisam strogo držala takve prehrane. S vremenom bi manjak ugljikohidrata izazvao suprotan učinak, a povremeni čips, kolač ili čokolada učinili bi čudo za dobro raspoloženje. O sličnim učincima čitala sam i čula od istrajnih osoba koje su vrlo posvećene prehrani i fitnessu – da u navikavanju organizma na prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata u toj apstinencijskoj fazi može nastupiti izrazita depresija, a jedna osoba sklona anksioznosti priznala mi je da joj se na takvoj prehrani stanje pogorša pa nije pogodno za nju. Budući da razne vrste prehrane prate strogo određena pravila, već i mali prijestup sam po sebi može izazvati osjećaj krivnje. Ako se uzme u obzir da se „prehrana” na engleskom kaže „diet”, a i kod nas se prevodi kao dijeta, neizbježne su konotacije ustezanja, odricanja i strogog režima prehrane. Dijeta će privući zabrinute za svoje zdravlje, a još više osobe koje imaju ili koje smatraju da imaju višak kilograma. Mnoge takve osobe imaju nezdrav odnos prema hrani koja im služi za emotivan bijeg od problematičnih situacija u životu, a dodatno obvezivanje na pridržavanje stroge prehrane i odricanja može samo još doprinijeti narušavanju ionako postojeće emotivne neravnoteže. Upada se u začarani krug u kojemu se od hrane očekuje da riješi cijeli niz problema koji mogu i ne moraju imati veze s prehranom.

Ortoreksija i popularnost dijetâ

healt

Hashtag #healthyliving na Instagramu

Nakon anoreksije i bulimije pojavio se novi poremećaj – ortoreksija, koju karakterizira opsjednutost ispravnom, zdravom prehranom. Paradoks je u tome da se radi upravo o suprotnom, jer osobe koje pate od ortoreksije pokazuju sklonost vrlo restriktivnom režimu prehrane i pretjeranim tretmanima koji su štetni za organizam, primjerice učestalo držanje posta, „čišćenje” sokovima, klistiranje i sl. U iscrpnom članku „How We Fell for Clean Eating” (Kako smo nasjeli na čistojelstvo) objavljenom na Guardianovom portalu u kolovozu 2017. autorica Bee Wilson opisuje slučaj mlade blogerice Jordan Younger koja je skupila poveću sljedbu nastupajući pod blogerskim nazivom „The Vegan Blonde”, i na kraju napustila veganstvo zbog pogoršanja zdravstvenog stanja koje je dugo zanemarivala u strahu da će razočarati svoje vjerne pratitelje. Odgovor publike na njezino iskreno priznanje bio je buran i podijeljen. Dio vegana odgovorio je žestokom kritikom, uvredama pa čak i prijetnjama smrću. Younger je izgubila tisuće sljedbenika i prozvana je prevaranticom jer je kratko prije svog javnog priznanja „izdaje” prodala velik broj primjeraka svog vodiča za čišćenje organizma. Skandal joj je pribavio još više pratitelja nego što je izgubila, koji nisu vegani ili čak kritiziraju veganstvo, a Younger se preimenovala u „The Balanced Blonde”. Ono što nikad nije izravno priznala i zbog toga joj dio publike ne oprašta, jest to da je njezina ortoreksija pravi uzrok pogoršanju fizičkog zdravlja, a ne veganska prehrana. Bila se hranila ne samo na biljnoj bazi, nego je isključila i neke mahunarke, velik broj žitarica, ulje, rafinirani šećer, sve vrste brašna, a provodila je prekomjerna čišćenja crijeva. Osim što je sebi uskratila bitne nutrijente, Younger je čišćenjem dodatno oštetila svoju crijevnu floru, zbog čega je počela patiti od probavnih smetnji i bolova u abdomenu. Naravno, sve je to pogrešno pripisano veganstvu kao neodrživom načinu prehrane pa je odlično poslužilo kritičarima kao primjer njegove štetnosti (kao i bebe koje umru od pothranjenosti uslijed roditeljskog nemara, pri čemu se potpuno ignoriraju mnogobrojni slučajevi djece koja se zdravo razvijaju na biljnoj prehrani od samog rođenja).

Više raznih „dijeta” izmijenilo se zadnjih petnaestak godina koje su bile popularne, i jedna za drugom padale su u zaborav dolaskom novih dijeta koje su se temeljile na novim teorijama koje su promovirala nova lica samoprozvanih stručnjaka za prehranu: UN dijeta, Dukan dijeta, prehrana po krvnim grupama… Makrobiotika je već tada bila na zalasku. U dobu društvenih mreža novi prehrambeni režimi lakše se učvršćuju i održavaju svoje mjesto na ovom vrlo živom i izmjenjivom tržištu. Mnogi pojmovi imaju svoje skupove i podskupove ili presjeke, tako da čistojelstvo podrazumijeva i razne vrste prehrane koje se međusobno ne podudaraju – npr. sirovojelstvo (ili sirovo veganstvo) i paleo dijetu. Prvo promovira isključivo biljnu prehranu bez termičke obrade kao vrhunski poželjan izbor za zdravlje; drugo se temelji na pretpostavci da su naši pretci jeli najzdravije moguće i uključuje meso koje mora biti iz kontroliranog, nemasovnog uzgoja (ili lova). Svjetska zdravstvena organizacija 2015. godine uvrstila je prerađeno meso među glavne uzročnike karcinoma, u rangu pušenja i azbesta, no u međuvremenu je taj podatak nestao s njihove službene stranice. Ostale su samo vijesti na drugim portalima i jedna stara objava pitanja i odgovora na službenoj stranici radi razjašnjenja te vijesti, u kojoj se organizacija ograničila u svojim izjavama na zamijećenu povezanost učestale konzumacije prerađenog mesa s većim rizikom od pojave kolorektalnog karcinoma (WHO, 2015). Od onda se ništa nije promijenilo, nezdrava i brza mesna hrana i dalje se masovno i agresivno reklamira za razliku od, primjerice, cigareta koje je zabranjeno reklamirati. Doduše, prema čistojelstvu stvorio se i otpor. Dospjelo je pod kritike zbog podsvjesne aluzije na to da prehrana koja se ne smatra „eating clean” potpada u „nečistu” kategoriju, kao i osoba koja se tako hrani, što sa sobom neizbježno povlači dojam elitizma koji se nažalost odražava i u samim popularnim web-stranicama i blogovima posvećenima takvoj prehrani, a vidljivo je i kod nas u Hrvatskoj. Suncokretovo ulje, pa čak i maslinovo, više nije poželjno – kokosovo ulje zavladalo je tom nišom na tržištu jer je „zdravo”, za razliku od ovih tradicionalno korištenih u našoj kuhinji. Soja kao kontroverzna biljka zbog raznih teorija da ne postoji soja koja nije GMO, kao i teorije da fitoestrogeni u soji narušavaju hormonalnu ravnotežu u ljudi, više nije slavljena zbog svoje hranjivosti i cjelovitog amino-profila, nego ju je zamijenila kvinoja. Indijski oraščići, koji su već postojali na tržištu, sada su apsolutni hit i neizostavan sastojak slanih umaka, veganskih sireva i slatkih krema, naročito u sirovim kolačima. Chia sjemenke, bademovo mlijeko, cejloski cimet, himalajska sol, tapioka itd. postale su učestale namirnice koje se mogu naći u receptima za zdravu biljnu prehranu. Sve su to namirnice za koje, iako im cijena s vremenom opada, koštaju mnogo više od proizvoda koji se mogu naći u lokalnoj proizvodnji ili iz uvoza pristupačnijih cijena. Nažalost, sve se to presijeca s veganstvom koje se zbog toga pogrešno povezuje sa snobizmom više i više srednje klase i među nižim klasama doživljava se kao običan modni trend.

IMAG8048

Ratatouille iz domaće radinosti

Što ćemo s veganstvom?

Dok se čistojelska biljna prehrana pretjerano bavi zdravljem, veganstvu zdrava prehrana nije u fokusu. Prema službenoj definiciji veganstva iz 1979. kako ju je sročilo Vegan Society, koje je još 1944. osnovao Donald Watson u Velikoj Britaniji, i koje je prvo registrirano vegansko udruženje u svijetu, jest ta da je „veganstvo filozofija i način života kojim se nastoji isključiti – koliko je moguće i praktično – sve oblike izrabljivanja životinja i okrutnosti prema njima radi prehrane, odjeće i u bilo koju drugu svrhu”1 (Definition of Veganism). Donald Watson bio je običan „čovjek iz naroda”, stolar po zvanju, a veliki ljubitelj životinja. Odrastao je u gradu, no svake je ljetne praznike provodio kod strica na farmi na selu, što ga je osvijestilo u pogledu odnosa čovjeka prema životinji kao robi i kao robu (Rodger, 2002).

Nažalost, i danas se veganstvo pogrešno tumači kao vrsta prehrane umjesto način života, te se zanemaruje da nema isto polazište i ciljeve kao biljna prehrana („plant-based diet”) – veganstvu je temelj etički impuls i isključivanje sudjelovanja u postupanju prema životinjama kao objektima, dok je biljna prehrana usredotočena isključivo na hranu, cilj joj je zdravlje i nema poveznica s načinom života izvan jedenja. No kako je prehrana glavni aspekt i jednog i drugog, oboje se u mainstream diskursu često shvaćaju kao sinonimi. Ne samo to, nego će i mnogi utjecajni blogeri, instagrameri, jutjuberi itd. za sebe rado reći da su vegani iako su samo na biljnom načinu prehrane. Veganstvo zvuči više „cool”, a i ostavlja dojam da je osobi stalo i do viših ciljeva kao što su prava životinja i ekologija. Stvarno se stanje otkrije kad se malo zagrebe ispod površine i kad se odaju osobni stavovi da ta prava životinja imaju granice – koje svatko određuje prema svojim proizvoljnim kriterijima, ovisno o tome što im se sviđa od objektivizacije životinja koju i dalje žele zadržati radi vlastite komocije. Veganstvo je kod mnogih aktivista postalo i identitet pa se u takvim slučajevima fokus pomaknuo sa životinja na same aktiviste, čime se opet izgubio smisao same ideje.

1 Slobodni prijevod autorice.

Nastavci: 2. i 3. dio

O autoru Diana (anti-kalopsia)

A different perspective - I'll often poop at your party and rain on your parade.
Ovaj unos je objavljen u Feminizam, Ljudska prava, Prava životinja, Žene, Ženska prava, Životinje i označen sa , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s