Supremacisti

quote-auschwitz-begins-wherever-someone-looks-at-a-slaughterhouse-and-thinks-they-re-only-theodor-adorno-40-1-0140

Rasprave koje su se kao bura podigle nakon što je na portalu Index objavljen status koji je Britanac George Martin, aktivist za prava životinja, napisao na svom profilu na Facebooku o licemjerju razlikovanja između smrti psa bačenog iz nebodera i smrti životinje koja se uzgaja za hranu,  ponovno su me neugodno podsjetile kako su većina ljudi u svojim vjerovanjima i ponašanju zapravo supremacisti. U ovakvim raspravama obično se ponavlja neutemeljena tvrdnja da su ljudi bolji, jači i superiorniji životinjama, što nije istina ni u kojem smislu. Ljudi su ostalim životinjama superiorniji u nekim aspektima, mnoge životinje superiornije su ljudima u nekim drugima. Mi smo osakatili sami sebe oslanjajući se na pomagala i na životinjsku snagu, a s razvojem tehnologije sve smo osakaćeniji i ovisniji o raznoraznim, u prenesenom smislu, štakama koje pomažu da funkcioniramo u društvu i svijetu koji smo kreirali.

Girafe en feu - Dali

Salvador Dalí: Žirafa u plamenu

S druge strane nipodaštavamo* životinje jer eto, ne idu na posao (doslovno je to spočitnula jedna gospođa prosvjednicima na prvom prosvjedu protiv klaonica u Zagrebu!), ne znaju skladati muziku, ne znaju pisati, čitati ili računati. Jer životinje eto silno imaju potrebu za skladanjem muzike, pisanjem, čitanjem i računanjem i to im je nužno za vlastiti duhovni i materijalni razvoj, ali jadne ne znaju kako doći do tih spoznaja i postignuća. S druge strane, čovjek sâm od sebe ne može roniti satima, ne može letjeti, ne može bez pomagala i naučenog znanja o snalaženju u prostoru naći put do cilja udaljenog nekoliko stotina ili tisuća kilometara, ne može čak ni uloviti životinju-plijen kako to čine pravi predatori bez alatki i oružja, isključivo noktima i zubima. Antropocentrično gledanje na svijet ograničava nas na doživljavanje i vrednovanje drugih bića isključivo kroz prizmu svojih vlastitih vrijednosti koje se ne moraju uopće podudarati s vrijednostima koje su njima bitne. Zvuči poznato.

Tako će netrpeljivi (uglavnom konzervativni) ljudi osuđivati životne izbore i stilove koji su im nerazumljivi jer nisu „po pe esu”, tradicija i mainstream, te prema tome vrednovati sebe kao bolje i ispravnije pojedince. Da bi stvar bila još gora, razne interesne skupine gledat će na druge ljudske (a kamoli tek ne-ljudske!) osobe kao na puko sredstvo postizanja vlastite koristi i ciljeva, dok će s druge strane kukati kad im je, prema njihovu sudu, nanesena nepravda – kojoj je u temelju opet netrpeljiv i potcjenjivački svjetonazor kakav i sami njeguju.

Čini se da je najčešći kriterij za davanje prava sebi za eksploataciju slabijih, kojega mnogi nisu ni svjesni, posjedovanje moći i „snage”. Pa tako će onaj tko ima moć u svojim rukama (a to je uglavnom politička ili financijska moć) smatrati da može i ima pravo, kao jača i sposobnija jedinka ili populacija jedinki, određivati kukavelji kako bi ta kukavelj trebala živjeti, a često i kako bi trebala umrijeti. Političar će, barem je kod nas to slučaj, često izglasati zakone koji će sirotinji dokinuti socijalne povlastice, a omogućiti bogatima da se dodatno obogate, jer tko je sirotinji kriv što je siromašna, to su slabije jedinke koje nisu sposobne snalaziti se za svoj probitak, za razliku od sposobnih i jakih „alfi” ( = kompleksaša koji moraju jašiti na drugima da bi stekli samopouzdanje). Štoviše, kapitalist će se predstavljati dobročiniteljem prema svojim radnicima, zapošljavajući ih i „dajući” im plaću (i zanemarujući da su oni tu plaću zaradili – i sebi i njemu), u iznosu za koji smatraju da je pošten, a često i da je previsok, ma koliko ta plaća iznosila. Tko se buni, nezadovoljni je nezahvalnik i neka traži drugi posao, ima tko će doći na njegovo mjesto. Tako i šovinistički nastrojeni muškarac smatra da mu fizička snaga daje za pravo biti nadređen ženi, nacist svoje „nadljudstvo” pretpostavlja niže vrijednom Židovu, Ciganu i Slavenu, a bijeli čovjek s oružjem jačim od koplja porobljava crnce koje izrabljuje za besplatan fizički rad ili ih drži kao eksponate u zoološkom vrtu, milosrdno im dajući krov nad glavom i hranu. Ako je nadmoć ono što daje pravo odlučivanja o tuđoj svrsi i postojanju, prema čemu izjava da je „svinja tu da je zakoljemo i pojedemo” postaje legitimna, legitimno je i potpuno prihvatljivo tvrditi da je gladnom siromahu svrha da rinta za bogataša u zamjenu za kakvu god nadnicu i u kakvim god uvjetima rada koje je bogataš odredio, Židovu je svojedobno bila svrha da radi za naciste dok ne umre od iscrpljenosti i gladi ili bolesti, a zatim mu je svrha bila postati sapun ili neki drugi uporabni predmet, crnkinji je bila svrha da radi na plantaži kao beračica pamuka, a navečer je služila kao seksualna robinja za zabavu i silovanje bijelom robovlasniku. Iz ugla moćnijih „udjelitelja svrhe” to je potpuno prihvatljiv i razumljiv, da ne kažemo normalan, poredak stvari. Dovoljno je porobiti slabijeg ili ucijeniti ga na neki način (sama egzistencija na rubu odlična je okolnost), i dobivate moć da mu određujete svrhu postojanja. Učinite korak dalje i prisilno oplodite porobljenu žen(k)u, njezin potomak automatski je u vašoj (ne)milosti. Ta nadmoć dodijeljena vam je prema pravdi boga i prirodnim zakonima.**

justifying

Kukavelj će se, bez posjedovanja moći u društvu u kojem bi mogla tlačiti i ljude, okrenuti maltretiranju krotkih (npr. u zadnje vrijeme česte su kampanje za podizanje svijesti o okrutnosti koride i o miroljubivosti bikova kad ih se ne zlostavlja) ili slabijih od sebe, eda bi se osjećala vrhunaravnom i bogomdanom, što za životinje znači da plaćaju danak u krvi svima redom, i moćnicima i potlačenima u društvu, kao obezvrijeđeni objekti i bića kojima se ne priznaju osobnost i dostojanstvo.

Stoga, s koje god strane gledano, nema razlike i nema izlike za iskorištavanje ni ljudi ni životinja, osnova je ista. Što se karnističkih opravdavanja izrabljivačkog i mučiteljskog ponašanja prema ne-ljudskim životinjama tiče, na gluposti poput očnjaka, obaveznog svežderstva (a upravo svežderstvo omogućava bolji i razumniji izbor prehrane), usporedbi s lavom i drugim predatorima u prirodi, učinka na okoliš masovnog puštanja životinja s farmi na slobodu, nošenja kožnih cipela i sličnih „argumenata” odavno je odgovoreno i postale su povod za zijevanje od dosade, jednako kao i tvrdnje o navodnoj nadmoći homo sapiensa zbog razvoja umjetnosti i tehnologije. To su ljudske tvorevine za koje životinje nemaju interes i ne trebaju im. S druge strane ignorira se ono što nam je zajedničko – bol, radost, tuga, igranje, ljubomora (tko je živio s više životinja znat će o čemu pričam), briga o potomcima i žalost uslijed razdvajanja potomka i roditelja, tugovanje za umrlim članom zajednice, mogućnost učenja i interakcije – jer „to su samo životinje”. Isto tako, to su samo crnčuge. To su samo cigančine. To su samo čifuti. To su samo pederčine. (nastavi niz)

Iz umnog sklopa koji obezvređuje sve one koje smatra slabijima i stoga manje vrijednima od sebe umjesto da ih nastoji zaštititi, proizlazi i načelo „tko je jači, taj kači”, i tu nema razlike u tome diskriminira li se ljudska ili ne-ljudska životinja. Samo se treba staviti u poziciju slabijega i potlačenoga i sve postaje jasno. Pravo je pitanje: kome i zašto se to mora iznova i iznova objašnjavati?
_______________________________________________

*Da, znam da to nije hrvatska riječ. Baš mi odgovara u ovom (kon)tekstu.

** Sarkazam.

 

O autoru Diana (anti-kalopsia)

A different perspective - I'll often poop at your party and rain on your parade.
Ovaj unos je objavljen u Diskriminacija, Ljudska prava, Prava životinja, Životinje i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s